Pažnja/nepažnja u saobraćaju
Nepažnja je faktor koji doprinosi u cca. jedna trećina nesreća. Radnje ometanja izvode se cca. trećina za volanom. Pribl. dvije trećine uzroka nepažnje nalazi se u autu. Najčešće su to stanja za koja je odgovoran sam vozač.
Nedostatak pažnje, pogrešna percepcija i pogrešna procjena igraju značajnu ulogu u većini saobraćajnih nesreća. Stav i ponašanje bezbjedno na putu najbolje se razvijaju kroz poznavanje vlastitih ograničenja i zdrav skepticizam prema pouzdanosti onoga što se odmah uočava u saobraćaju. Stav i ponašanje bezbedno na putu se jačaju kada se, kao protivteža sopstvenim ograničenjima, stekne stil vožnje koji pruža dovoljno sigurnosne granice tokom različitih manevara.
Ometanje se javlja kada vozač učini nešto što skreće pažnju sa vožnje.
Tipične svakodnevne aktivnosti kao što su pronalaženje stvari u pretincu za rukavice, čitanje mapa, jelo i piće ili razgovor sa suvozačem odvraćaju pažnju vozača od saobraćaja. Drugi elementi koji ometaju su, na primjer, multimedijalni sistemi (radio/CD/DVD), GPS i pametni telefoni. Nije problem njihovo prisustvo, već upravljanje njima tokom vožnje.
Opremom treba da upravlja putnik ili kada automobil miruje. Drugi putnici, posebno bučna djeca, ali i životinje, mogu biti ometajući.
Neuravnoteženo stanje duha zbog jakog uzbuđenja, tuge, brige ili slično značajno skreće pažnju. Morate uvijek biti svjesni saobraćaja ispred, sa strane i pozadi, ali i predviđanja, kako biste bili svjesni kako će se promet razviti za nekoliko sekundi u njemu. Morate se suzdržati od bavljenja stvarima i preduzimanja nepotrebnih radnji koje mogu skrenuti pažnju sa saobraćaja. (Izvod iz teorijske knjige Prove.dk 2017)